Društveno-normativno anquadropologijsko poslovanje

Uvod

Društveno-normativno anquadropologijsko poslovanje predstavlja autorski interdisciplinarni pristup proučavanju poslovanja kao organiziranog ljudskog djelovanja u kojem se susreću ljudi, ciljevi, resursi, proizvodi, usluge, novac, znanje, tehnologija, tržište, institucije i društvene norme.

Poslovanje nije samo ostvarivanje prihoda i dobiti. Ono uključuje način na koji organizacija planira svoje aktivnosti, koristi resurse, surađuje s ljudima, odnosi se prema kupcima, zaposlenicima, partnerima i društvu te preuzima odgovornost za posljedice svojega djelovanja.

Poduzeće je organizirana gospodarska cjelina preko koje se ostvaruju različite poslovne aktivnosti, dok menadžment obuhvaća planiranje, organiziranje, koordiniranje, vođenje i kontroliranje organizacijskih resursa radi ostvarivanja ciljeva.

Zato se temeljno pitanje ove discipline može izraziti:

Kako organizirati poslovanje tako da bude učinkovito i uspješno, ali istodobno odgovorno prema čovjeku, društvu, tržištu i okolišu?

1. Čovjek u središtu poslovanja

Iza svakog poslovnog sustava nalaze se ljudi.

Ljudi su:

- poduzetnici,
- menadžeri,
- zaposlenici,
- kupci,
- dobavljači,
- investitori,
- korisnici,
- partneri i
- članovi šire društvene zajednice.

Zato se poslovanje može prikazati slijedom:

čovjek → ideja → organizacija → djelovanje → rezultat → društveni učinak.

Anquadropologijski pristup ne promatra poslovanje samo kroz financijske pokazatelje nego i kroz pitanje kako poslovanje utječe na čovjeka.

2. Poslovanje kao organizirani sustav

Poslovanje povezuje različite funkcije organizacije.

One mogu uključivati:

- upravljanje,
- proizvodnju,
- prodaju,
- marketing,
- financije,
- računovodstvo,
- ljudske resurse,
- nabavu,
- logistiku,
- informatiku,
- istraživanje i razvoj.

Te funkcije nisu izolirane.

One čine sustav:

planiranje → organiziranje → izvršavanje → mjerenje → kontrola → poboljšanje.

Društveno-normativno anquadropologijsko poslovanje proučava kako taj sustav može funkcionirati učinkovito, ali i odgovorno.

3. Ciljevi poslovanja

Svaka organizacija treba imati određene ciljeve.

Oni mogu biti:

- prihod,
- dobit,
- rast,
- tržišni udio,
- zadovoljstvo korisnika,
- kvaliteta,
- inovacije,
- razvoj zaposlenika,
- društveni učinak,
- održivost.

Menadžment je pritom usmjeren prema postizanju organizacijskih ciljeva uz učinkovito korištenje ljudskih, materijalnih, financijskih i informacijskih resursa.

Anquadropologijski pristup zato razlikuje pitanje:

Što želimo postići?

od pitanja:

Kako to postići na odgovoran način?

4. Poslovne norme

Poslovanje se odvija unutar velikog broja normi.

One mogu biti:

- zakonske,
- financijske,
- računovodstvene,
- porezne,
- profesionalne,
- etičke,
- organizacijske,
- sigurnosne,
- tržišne i
- društvene.

Norme stvaraju okvir unutar kojeg organizacija posluje.

Zato se poslovni uspjeh ne može svesti samo na pitanje:

Je li poslovanje profitabilno?

Potrebno je pitati i:

Je li poslovanje zakonito, pošteno, odgovorno i održivo?

5. Poslovna etika

Poslovna odluka može biti legalna, ali istodobno otvoriti etičko pitanje.

Primjerice:

- Je li prema zaposlenicima postupano pošteno?
- Jesu li kupci pravilno informirani?
- Je li oglašavanje obmanjujuće?
- Jesu li poslovni podaci zaštićeni?
- Je li konkurencija poštena?
- Postoji li sukob interesa?

Društveno-normativno poslovanje zato povezuje:

profit + zakonitost + etiku + odgovornost.

6. Zaposlenici i ljudski potencijal

Zaposlenici nisu samo poslovni resurs.

Oni su ljudi sa znanjem, sposobnostima, potrebama, pravima, motivacijama i osobnim ciljevima.

Zato poslovanje uključuje:

zapošljavanje → obrazovanje → razvoj → motivaciju → rad → nagrađivanje → napredovanje.

Kvalitetno poslovanje treba povezivati interese organizacije s odgovarajućim poštovanjem zaposlenika.

7. Kupac i korisnik

Poslovanje postoji zato što određena organizacija stvara proizvod ili uslugu koju netko koristi ili kupuje.

Zato je važan odnos:

potreba → proizvod/usluga → vrijednost → kupac → zadovoljstvo → povjerenje.

Kupac nije samo izvor prihoda.

On je i korisnik vrijednosti koju organizacija stvara.

Dugoročno poslovanje zato počiva na povjerenju, kvaliteti i odgovornosti.

8. Poduzetništvo i poslovna inicijativa

Poduzetništvo uključuje organiziranje, usmjeravanje i upravljanje poslovnim djelovanjem, a povezano je s inovativnošću i preuzimanjem rizika.

Poduzetnički proces može se prikazati:

problem → ideja → prilika → poslovni model → ulaganje → rizik → realizacija → rezultat.

Društveno-normativni pristup dodaje još jedan element:

odgovornost.

Poduzetnik ne odlučuje samo kako ostvariti poslovni rezultat nego i kakve će posljedice njegova odluka imati na druge.

9. Poslovna komunikacija

Poslovanje bez komunikacije nije moguće.

Komunikacija postoji između:

- menadžera i zaposlenika,
- organizacije i kupaca,
- poduzeća i dobavljača,
- poduzeća i javnosti,
- partnera i institucija.

Zato poslovna komunikacija mora biti:

jasna + pravodobna + razumljiva + istinita + profesionalna + odgovorna.

Ovdje se društveno-normativno poslovanje povezuje s prethodno obrađenom društveno-normativnom anquadropologijskom komunikologijom.

10. Marketing i poslovni utjecaj

Marketing povezuje organizaciju s tržištem.

On uključuje razumijevanje potreba korisnika, oblikovanje ponude, komunikaciju vrijednosti i odnose s tržištem.

Ali marketing također ima normativnu dimenziju.

Postavlja se pitanje:

Kako utjecati na odluku kupca bez manipulacije i obmanjivanja?

Zato se mogu razlikovati:

uvjeravanje → informiranje → stvaranje vrijednosti

manipulacije → obmane → zlouporabe.

11. Novac i poslovni rezultat

Financijski rezultat važan je pokazatelj poslovanja.

Prihod, rashod, dobit, gubitak, novčani tok, ulaganje i kapital omogućuju procjenu financijske održivosti organizacije.

Međutim:

dobit ≠ jedina vrijednost poslovanja.

Društveno-normativno poslovanje proširuje poslovnu bilancu na:

financijski rezultat + ljudski rezultat + društveni rezultat + okolišni rezultat.

Time se poslovanje promatra dugoročno, a ne samo kroz kratkoročnu zaradu.

12. Društvena odgovornost

Društvena odgovornost posebno je važna za ovu disciplinu.

Istraživanja o društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj povezuju ga s područjima kao što su tržište, radna okolina, društvena zajednica i okoliš.

Zato se poslovna odgovornost može promatrati kroz četiri odnosa:

poduzeće → zaposlenici

poduzeće → kupci

poduzeće → društvo

poduzeće → okoliš

Odgovorno poslovanje ne znači odustajanje od profita, nego nastojanje da se poslovni uspjeh ostvaruje bez nepotrebnog stvaranja društvene štete.

13. Održivo poslovanje

Dugoročno poslovanje mora uzimati u obzir budućnost.

Organizacija koja kratkoročno ostvaruje dobit, ali uništava vlastite resurse, odnose sa zaposlenicima, povjerenje kupaca ili okoliš, može dugoročno izgubiti sposobnost poslovanja.

Zato se održivost može prikazati:

profitabilnost + ljudi + društvo + okoliš + dugoročnost.

14. Digitalno poslovanje

Suvremeno poslovanje sve je više povezano s informatikom.

Digitalizacija mijenja:

- prodaju,
- marketing,
- računovodstvo,
- upravljanje,
- komunikaciju,
- korisničku podršku,
- proizvodnju,
- analizu podataka.

Umjetna inteligencija dodatno mijenja način na koji organizacije obrađuju informacije i donose odluke.

Zato se poslovanje povezuje s društveno-normativnom anquadropologijskom informatikom.

15. Poslovanje i društvo

Poduzeće ne djeluje u praznom prostoru.

Ono djeluje unutar društva i ovisi o:

zakonima + tržištu + zaposlenicima + kupcima + infrastrukturi + institucijama + informacijama.

Istodobno njegovo djelovanje mijenja društvo.

Zato postoji dvosmjerni odnos:

društvo → oblikuje poslovanje

poslovanje → oblikuje društvo.

16. Poslovna odgovornost i odlučivanje

Svaka poslovna odluka može se promatrati kroz pet pitanja:

1. Što želimo postići?
2. Koje resurse imamo?
3. Koji su rizici?
4. Na koga odluka utječe?
5. Je li odluka odgovorna?

Time se poslovno odlučivanje pretvara iz običnog izbora u proces upravljanja posljedicama.

17. Interdisciplinarnost

Društveno-normativno anquadropologijsko poslovanje povezuje:

- ekonomiju – resursi, tržište i vrijednost
- menadžment – upravljanje organizacijom
- sociologiju – organizacija i društveni odnosi
- psihologiju – ponašanje i motivacija ljudi
- komunikologiju – poslovna komunikacija
- pravo – poslovne norme i odgovornost
- informatiku – digitalno poslovanje
- politologiju – poslovanje i javne politike
- pedagogiju – razvoj kompetencija
- filozofiju – vrijednosti i etiku.

Tako poslovanje postaje mjesto susreta brojnih društvenih i humanističkih disciplina.

18. Temeljna formula

Društveno-normativno anquadropologijsko poslovanje može se sažeti formulom:

čovjek → potreba → ideja → organizacija → resursi → poslovni proces → proizvod/usluga → tržište → rezultat → društveni učinak → norma → odgovornost.

Ova formula pokazuje da poslovanje nije samo stvaranje novca.

Poslovanje je organizirano ljudsko djelovanje koje stvara određenu vrijednost i istodobno proizvodi posljedice za druge ljude i društvo.

19. Temeljno pitanje

U središtu društveno-normativnog anquadropologijskog poslovanja nalazi se pitanje:

Kako poslovati učinkovito, profitabilno i konkurentno, a istodobno zakonito, etično, društveno odgovorno i održivo?

Društveno-normativno anquadropologijsko poslovanje zato promatra poslovanje kao spoj čovjeka, organizacije, tržišta, resursa, rezultata, društvenih odnosa i odgovornosti.

Riječ je o autorskom interdisciplinarnom konceptu, a ne o tvrdnji da je „društveno-normativno anquadropologijsko poslovanje” zasebno službeno priznata znanstvena disciplina. Njegova je svrha povezati postojeća znanja o poslovanju, menadžmentu, ekonomiji, poduzetništvu i organizaciji s društvenim, normativnim i humanističkim pitanjima.

Temeljna misao može se sažeti u jednoj rečenici:

Dobro poslovanje nije samo ono koje ostvaruje rezultat, nego ono koje rezultat ostvaruje stvaranjem vrijednosti i preuzimanjem odgovornosti za svoje posljedice.