Uvod u društveno-normativnu anqvadropologijsku informatiku

Društveno-normativna anqvadropologijska informatika predstavlja autorski interdisciplinarni pristup proučavanju informacija, računalnih sustava, digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i njihova utjecaja na čovjeka, društvo i sustav društvenih normi.

Informatika se ne promatra samo kao područje računala, programiranja i digitalnih uređaja. U suvremenom društvu informacijski sustavi utječu na način na koji ljudi rade, komuniciraju, uče, posluju, donose odluke i sudjeluju u društvenom životu.

Zato se postavlja temeljno pitanje:

 

Kako tehnologija mijenja čovjeka i društvo, te kako društvo treba odgovorno usmjeravati razvoj i primjenu tehnologije?

 

1. Informacija kao temelj digitalnog društva

Suvremeno društvo temelji se na stvaranju, prikupljanju, obradi, pohrani, prijenosu i korištenju informacija.

Informacija može biti sadržana u:

 

• • tekstu,
  • broju,
  • slici,
  • zvuku,
  • videu,
  • računalnom podatku,
  • algoritmu,
  • digitalnom zapisu i
  • komunikacijskom sustavu.

Društveno-normativna anqvadropologijska informatika promatra slijed:

podatak → informacija → znanje → odluka → djelovanje → društvena posljedica.

Informacija sama po sebi nije dovoljna. Važno je razumjeti njezino značenje, izvor, točnost i posljedice njezina korištenja.

 

2. Čovjek i tehnologija

Tehnologija je sredstvo koje čovjek stvara, koristi i neprestano mijenja.

Računalo, internet, pametni telefon, robot ili sustav umjetne inteligencije nisu potpuno odvojeni od društva. Oni nastaju iz ljudskih potreba, znanja, ekonomskih interesa, političkih odluka i kulturnih vrijednosti.

Zato se odnos može prikazati:

čovjek → potreba → tehnologija → primjena → promjena ponašanja → društvena posljedica.

Anqvadropologijski pristup ne proučava samo kako tehnologija funkcionira, nego i kako njezina primjena utječe na čovjeka.

 

3. Informatika kao društveni fenomen

Digitalni sustavi danas djeluju u gotovo svim područjima života:

 

• • obrazovanju,
  • zdravstvu,
  • gospodarstvu,
  • bankarstvu,
  • prometu,
  • medijima,
  • državnoj upravi,
  • znanosti,
  • komunikaciji,
  • sigurnosti i
  • svakodnevnom životu.

Zbog toga informatički problem često nije samo tehnički problem.

Primjerice, razvoj određene aplikacije može istodobno otvoriti:

informatičko + pravno + ekonomsko + psihološko + društveno + etičko pitanje.

Društveno-normativna anqvadropologijska informatika upravo pokušava povezati te različite perspektive.

 

4. Algoritmi i donošenje odluka

Algoritam je skup postupaka ili pravila prema kojima se obrađuju podaci i dolazi do određenog rezultata.

U suvremenom društvu algoritmi mogu utjecati na:

što vidimo → koje informacije primamo → što nam se preporučuje → kako se procjenjuje određeni podatak → koje se odluke automatiziraju.

Zato se postavljaju pitanja:

Je li algoritam pravedan?
Može li diskriminirati?
Tko je odgovoran za njegov rad?
Može li čovjek razumjeti odluku sustava?
Treba li postojati ljudska kontrola?

Tehnološka odluka tako postaje i društveno-normativno pitanje.

 

5. Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija predstavlja jedno od najvažnijih područja suvremene informatike.

Sustavi umjetne inteligencije mogu analizirati podatke, prepoznavati obrasce, stvarati tekstove, slike, zvuk i druge sadržaje te pomagati ljudima u različitim oblicima odlučivanja.

Međutim, razvoj umjetne inteligencije otvara nova pitanja:

Tko je odgovoran za odluku sustava?
Kako spriječiti pogreške i diskriminaciju?
Kako zaštititi privatnost?
Kako razlikovati ljudski i strojno stvoren sadržaj?
Kako očuvati ljudsku odgovornost?

Društveno-normativni pristup zato umjetnu inteligenciju promatra kroz odnos:

čovjek → podatak → algoritam → umjetna inteligencija → odluka → posljedica → odgovornost.

 

6. Digitalne norme

Digitalni prostor također ima svoja pravila.

Postoje:

 

• • pravne norme,
  • sigurnosna pravila,
  • etički standardi,
  • profesionalna pravila,
  • pravila digitalnih platformi,
  • društvena očekivanja i
  • neformalni obrasci ponašanja.

Zato se postavljaju pitanja:

Što je dopušteno u digitalnom prostoru?
Što je odgovorno?
Kako zaštititi privatnost?
Kako spriječiti digitalno nasilje?
Kako razlikovati slobodu izražavanja od zlouporabe?
Tko postavlja pravila digitalnog prostora?

Digitalna tehnologija ne postoji izvan društvenih normi.

 

7. Privatnost i osobni podaci

Digitalni sustavi prikupljaju velike količine podataka.

Ti podaci mogu se odnositi na komunikaciju, ponašanje, interese, kupnju, lokaciju, rad i druge dijelove života.

Zato zaštita osobnih podataka postaje važno društveno i pravno pitanje.

Potrebno je postaviti ravnotežu između:

tehnološke mogućnosti → korisnosti → privatnosti → sigurnosti → odgovornosti.

Činjenica da je određeni podatak tehnički moguće prikupiti ne znači automatski da ga je opravdano koristiti bez jasne svrhe i odgovarajuće zaštite.

 

8. Kibernetička sigurnost

Digitalno društvo stvara i nove oblike rizika.

Napadi na računalne sustave mogu ugroziti pojedince, organizacije, gospodarstvo i javne institucije.

Zato sigurnost nije samo tehničko pitanje.

Ona uključuje:

tehnologiju + čovjeka + obrazovanje + pravila + odgovornost.

Korisnik mora razumjeti osnovne sigurnosne postupke, organizacije moraju razvijati odgovarajuće sustave zaštite, a društvo mora stvarati pravila za reagiranje na digitalne prijetnje.

 

9. Informatika i komunikacija

Digitalna tehnologija promijenila je način na koji ljudi komuniciraju.

Poruke, elektronička pošta, društvene mreže, videokonferencije i sustavi umjetne inteligencije stvaraju nove oblike komunikacijskog prostora.

Zato se informatika povezuje s komunikologijom:

tehnologija → kanal → poruka → primatelj → interpretacija → društveni učinak.

Tehnologija može ubrzati komunikaciju, ali ne jamči automatski razumijevanje, istinitost ili odgovorno ponašanje.

 

10. Informatika i obrazovanje

Digitalni alati promijenili su način na koji ljudi uče.

Internet omogućuje pristup velikoj količini znanja, dok digitalne platforme i umjetna inteligencija omogućuju nove oblike obrazovanja.

Međutim, pojavljuju se i pitanja:

Kako razlikovati znanje od dezinformacije?
Kako provjeravati digitalne izvore?
Kako koristiti umjetnu inteligenciju kao pomoć, a ne kao zamjenu za vlastito mišljenje?
Kako razvijati digitalnu i informacijsku pismenost?

Zato se informatika povezuje s pedagogijom.

 

11. Informatika i gospodarstvo

Digitalna tehnologija mijenja gospodarstvo.

Automatizacija, programiranje, digitalne platforme, elektronička trgovina i umjetna inteligencija stvaraju nova zanimanja, ali mijenjaju i postojeća.

Društveno-normativni pristup postavlja pitanja:

Koje će poslove tehnologija promijeniti?
Kako se čovjek treba obrazovati za digitalno gospodarstvo?
Kako osigurati pravedan pristup tehnologiji?
Kako spriječiti digitalno isključivanje?

Tehnološki razvoj zato treba promatrati zajedno s ekonomskim i društvenim posljedicama.

 

12. Digitalna nejednakost

Nemaju svi ljudi jednak pristup tehnologiji, internetu, digitalnom znanju i informacijskim resursima.

Digitalna nejednakost može utjecati na:

 

• • obrazovanje,
  • zapošljavanje,
  • pristup javnim uslugama,
  • komunikaciju,
  • informiranost i
  • društveno sudjelovanje.

Zato tehnološki napredak treba promatrati i kroz pitanje:

 

Tko ima korist od tehnologije, a tko može ostati isključen?

Cilj nije samo razvijati tehnologiju, nego omogućiti da njezine koristi budu što dostupnije društvu.

 

13. Informatika i pravo

Digitalna tehnologija otvara brojna pravna pitanja.

To uključuje:

zaštitu osobnih podataka,
digitalni identitet,
autorska prava,
elektroničke ugovore,
odgovornost za algoritamske odluke,
digitalnu sigurnost i
prava korisnika.

Pravo pokušava stvoriti okvir unutar kojega se tehnologija može koristiti odgovorno.

Zato se informatika i pravo povezuju kroz:

tehnologija → mogućnost → norma → pravo → odgovornost.

 

14. Informatika i društvo budućnosti

Razvoj informatike otvara pitanja o budućnosti čovjeka i društva.

Automatizacija, robotika, umjetna inteligencija, virtualna stvarnost i drugi tehnološki sustavi mogu promijeniti način rada, obrazovanja, komunikacije i upravljanja društvom.

Zato se postavljaju pitanja:

Hoće li tehnologija povećati slobodu čovjeka?
Hoće li povećati nadzor?
Kako spriječiti zlouporabu moćnih tehnologija?
Kako zadržati čovjeka u središtu tehnološkog razvoja?
Kako tehnologiju usmjeriti prema društvenoj koristi?

 

15. Anqvadropologijska interdisciplinarnost

Društveno-normativna anqvadropologijska informatika povezuje:

informatiku + psihologiju + pedagogiju + komunikologiju + sociologiju + politologiju + pravo + ekonomiju + filozofiju + novinarstvo.

Svaka disciplina donosi vlastitu perspektivu:

 

• • informatika proučava informacijske i računalne sustave,
  • psihologija proučava odnos čovjeka i tehnologije,
  • pedagogija proučava digitalno učenje,
  • komunikologija proučava digitalnu komunikaciju,
  • sociologija proučava digitalno društvo,
  • politologija proučava tehnologiju i političku moć,
  • pravo uređuje prava, obveze i odgovornost,
  • ekonomija proučava digitalno gospodarstvo,
  • filozofija postavlja pitanja vrijednosti i odgovornosti,
  • novinarstvo proučava informaciju i javnost.

 

16. Temeljna formula

Društveno-normativna anqvadropologijska informatika može se sažeti u slijed:

čovjek → podatak → informacija → tehnologija → algoritam → odluka → djelovanje → društveni učinak → norma → odgovornost.

Cilj nije samo razumjeti kako tehnologija radi, nego i razumjeti:

zašto se koristi,
tko je stvara,
na koga utječe,
koje podatke koristi,
kakve odluke omogućuje i
tko snosi odgovornost za njezine posljedice.

Ovaj koncept nije zamišljen kao zamjena za postojeću informatiku ili računalne znanosti, nego kao autorski interdisciplinarni okvir koji informatiku povezuje s proučavanjem čovjeka, društva, normi, prava i odgovornosti.

Temeljno pitanje društveno-normativne anqvadropologijske informatike zato glasi:

 

Kako razvijati i koristiti informacijsku tehnologiju tako da ona ne služi samo tehničkom napretku, nego i čovjeku, društvu, slobodi, sigurnosti, znanju i odgovornosti?

Upravo na spoju čovjeka, informacije, tehnologije, društva, normi i odgovornosti nalazi se prostor društveno-normativne anqvadropologijske informatike.