Društveno-normativna anquadropologijska sociologija

Uvod

Sociologija je društvena znanost koja proučava društvo, društvene odnose, društvene skupine, institucije, društvene strukture i procese kojima se oblikuje život pojedinca i zajednice. Društvo nastaje kroz suradnju i komunikaciju ljudi, ali i kroz različitosti, sukobe interesa, zajednička pravila i vrijednosti.

Društveno-normativna anquadropologijska sociologija u ovom se radu određuje kao autorski interdisciplinarni pristup koji sociološko proučavanje društva povezuje s anquadropologijskim promišljanjem čovjeka, njegovih odnosa, vrijednosti, ponašanja i odgovornosti.

Njezin temeljni predmet nije samo pitanje kako je društvo organizirano, nego i pitanje:

Kako društvene strukture, odnosi, institucije i norme oblikuju čovjeka, a kako čovjek svojim djelovanjem oblikuje društvo?

1. Čovjek kao društveno biće

Čovjek ne živi izolirano. On pripada različitim društvenim skupinama – obitelji, prijateljskim krugovima, obrazovnim ustanovama, profesionalnim organizacijama, političkim zajednicama i drugim oblicima društvenog života.

Društvena grupa nastaje kada ljudi ostvaruju relativno stalnu i redovitu međusobnu interakciju te razvijaju osjećaj pripadnosti i zajedničkog identiteta.

Anquadropologijska sociologija zato promatra čovjeka istodobno kao pojedinca, člana skupine, nositelja društvene uloge i sudionika društvenog sustava.

2. Društvena struktura

Društvo nije samo skup pojedinaca. Ono ima strukturu sastavljenu od međusobno povezanih položaja, uloga, odnosa, institucija i pravila.

Društvena struktura može uključivati obiteljsku, ekonomsku, političku, profesionalnu, demografsku i druge strukture. Statusi i uloge povezani su s određenim pravima, dužnostima i očekivanjima.

Zato društveno-normativna anquadropologijska sociologija proučava odnos:

pojedinac → uloga → odnos → skupina → institucija → društvena struktura

3. Društvene norme

Posebna pozornost posvećuje se normama.

Norme određuju ili usmjeravaju što se u određenoj društvenoj situaciji smatra prihvatljivim, očekivanim ili neprihvatljivim ponašanjem. One povezuju društvene uloge s određenim pravima, obvezama i očekivanjima.

Normativna analiza zato postavlja pitanja:

- Što društvo očekuje od pojedinca?
- Zašto određena norma postoji?
- Tko je postavlja?
- Na koga se primjenjuje?
- Je li pravedna?
- Je li učinkovita?
- Što se događa kada se norma krši?
- Može li se norma promijeniti?

4. Društvene institucije

Obitelj, obrazovanje, gospodarstvo, politika, pravo i druge institucije predstavljaju organizirane oblike društvenog djelovanja.

Institucije povezuju društvene ciljeve, položaje, uloge i pravila. Primjerice, obitelj, ekonomija i politika imaju različite društvene funkcije, ali međusobno djeluju unutar šire društvene strukture.

Anquadropologijska sociologija zato proučava kako institucije utječu na čovjeka i kako pojedinci svojim djelovanjem održavaju, mijenjaju ili preoblikuju institucije.

5. Društveni odnosi i nejednakost

Društveni odnosi mogu uključivati suradnju, autoritet, solidarnost, natjecanje, sukob i nejednakost. Oni postoje između pojedinaca, skupina i institucija.

Posebno područje predstavlja analiza društvene stratifikacije: razlika u bogatstvu, moći, društvenom položaju, obrazovanju, prestižu i drugim resursima.

Društvena klasa, primjerice, povezuje se s materijalnim i kulturnim položajem ljudi, dok društveni položaj ne mora biti određen samo novcem nego i ugledom i političkom moći.

6. Društvo i pojedinac

Jedno od temeljnih pitanja sociologije jest odnos pojedinca i društva.

Društvo utječe na pojedinca kroz socijalizaciju, obrazovanje, kulturu, jezik, norme, institucije i društvena očekivanja.

Istodobno pojedinci nisu samo pasivni proizvodi društva. Oni mogu prihvaćati postojeće norme, kritizirati ih, odbacivati ih ili stvarati nove društvene obrasce.

Zato anquadropologijska sociologija naglašava dvosmjerni odnos:

društvo → oblikuje čovjeka

čovjek → mijenja društvo

7. Društvena odgovornost

Normativna dimenzija sociologije otvara pitanje odgovornosti.

Ako određena društvena struktura proizvodi nepravdu, isključenost, diskriminaciju ili pretjeranu nejednakost, potrebno je analizirati njezine uzroke i posljedice.

Cilj nije samo opisati društvo nego razumjeti kakvo društvo omogućuje dostojanstven život pojedinca i kvalitetne odnose među ljudima.

8. Interdisciplinarni pristup

Društveno-normativna anquadropologijska sociologija povezuje sociologiju s drugim područjima:

- psihologijom – pojedinac i njegovo ponašanje
- pedagogijom – socijalizacija i obrazovanje
- komunikologijom – komunikacija među ljudima
- politologijom – vlast i politički odnosi
- novinarstvom – javnost i društveno informiranje
- pravom – formalne društvene norme
- ekonomijom – proizvodnja, raspodjela i društveni resursi
- informatikom – digitalno društvo
- filozofijom – vrijednosti i smisao društvenog djelovanja
- antropologijom – čovjek i različiti oblici kulture.

Na taj način sociologija postaje poveznica između pojedinca i šireg društvenog sustava.

9. Osnovna formula

Društveno-normativna anquadropologijska sociologija može se sažeti formulom:

čovjek → skupina → odnos → institucija → struktura → norma → ponašanje → posljedica → društvena promjena

Ova formula pokazuje da se pojedinačno ponašanje ne može uvijek razumjeti izvan društvenog konteksta.

10. Temeljno pitanje

U središtu ove discipline nalazi se pitanje:

Kako oblikovati društvene odnose, institucije i norme tako da istodobno štite slobodu pojedinca, omogućuju zajednički život, smanjuju nepravdu i povećavaju društvenu odgovornost?

Društveno-normativna anquadropologijska sociologija stoga ne promatra društvo samo kao skup ljudi, nego kao sustav odnosa, institucija, vrijednosti, normi i djelovanja u kojem se čovjek i društvo međusobno oblikuju.

Na taj način ona predstavlja autorski interdisciplinarni okvir za promišljanje društva iz perspektive čovjeka, odnosa, normi i odgovornosti.

Važno je naglasiti da je ovdje riječ o autorskom interdisciplinarnom konceptu anquadropologije, a ne o tvrdnji da je „društveno-normativna anquadropologijska sociologija” zasebna službeno priznata znanstvena disciplina. Ona se oslanja na postojeću sociologiju i druge društvene i humanističke znanosti te ih povezuje u posebno oblikovan koncept za potrebe Enumeratuma.