Uvod u društveno-normativno anqvadropologijsko pravo
Društveno-normativno anqvadropologijsko pravo predstavlja autorski interdisciplinarni pristup proučavanju čovjeka, društvenih odnosa, pravnih normi, prava, obveza, odgovornosti, institucija i pravde.
Pravo je jedan od temeljnih sustava društvene regulacije. Njime se međuljudski odnosi usmjeravaju pomoću normi radi ostvarivanja određenih društvenih vrijednosti.
Anqvadropologijski pristup pravo promatra šire: čovjek nije samo subjekt prava, nego i nositelj prava i obveza, sudionik društvenih odnosa te osoba čije dostojanstvo, sloboda i odgovornost moraju biti uzeti u obzir pri stvaranju i primjeni pravnih normi.
1. Pravo kao društveni sustav
Pravo nastaje unutar društva i uređuje odnose među ljudima, skupinama, organizacijama i institucijama.
Zato društveno-normativno anqvadropologijsko pravo polazi od slijeda:
čovjek → odnos → društvo → norma → pravo → obveza → odgovornost → pravna posljedica.
Pravo tako nije samo zbirka zakona. Ono predstavlja složen sustav pravnih normi, institucija, postupaka i vrijednosti kojima se uređuju društveni odnosi.
2. Čovjek kao središte prava
U središtu pravnog sustava nalazi se čovjek.
Čovjek može biti:
-
- nositelj prava,
- nositelj obveza,
- stranka u postupku,
- svjedok,
- oštećenik,
- odgovorna osoba,
- radnik,
- potrošač,
- roditelj,
- građanin,
- poduzetnik ili
- član različitih društvenih zajednica.
Anqvadropologijsko pravo zato ne promatra pravnu normu izolirano od čovjeka na kojega se ona primjenjuje.
Temeljno pitanje glasi:
Kako pravni sustav utječe na čovjeka i kako zaštititi čovjeka unutar pravnog sustava?
3. Normativna dimenzija
Norma je pravilo ili standard prema kojem se određeno ponašanje usmjerava i vrednuje. Društvene norme mogu biti moralne, pravne, kulturne i druge vrste normi.
Pravna norma ima posebnu ulogu jer nastaje prema propisanim procedurama i povezana je s pravnim ovlastima, obvezama i sankcijama.
Zato društveno-normativno pravo proučava:
što je dopušteno,
što je obvezno,
što je zabranjeno,
tko ima ovlast,
tko ima pravo,
tko snosi odgovornost i
koje nastupaju pravne posljedice.
4. Pravo, moral i društvene norme
Pravo nije jedina vrsta društvenih normi.
Čovjekovo ponašanje oblikuju i:
moral → običaji → kultura → religija → profesionalna pravila → društvena očekivanja → pravo.
Nisu sva moralna pravila pravne norme, niti je svako neprihvatljivo društveno ponašanje nužno protuzakonito.
Zato je važno razlikovati:
što je pravno dopušteno,
što je moralno prihvatljivo,
što je društveno prihvatljivo i
što je osobno poželjno.
Anqvadropologijski pristup upravo proučava odnose i granice između tih različitih normativnih sustava.
5. Prava i slobode čovjeka
Jedno od temeljnih područja prava jest zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Ustavno pravo uređuje temeljna načela društvenog poretka i državne organizacije te temeljna prava i dužnosti građana.
Zato se društveno-normativno anqvadropologijsko pravo posebno bavi odnosom:
sloboda ↔ pravo ↔ odgovornost.
Čovjek ima slobode i prava, ali život u zajednici istodobno uključuje odgovornost prema drugim ljudima i poštovanje njihovih prava.
6. Pravo i vlast
Pravo je povezano i s političkom moći.
Državne institucije stvaraju i primjenjuju velik dio pravnih normi, dok pravo istodobno treba ograničavati način na koji se vlast smije koristiti.
U demokratskoj pravnoj državi vlast se mora obnašati prema pravnim načelima, pravilima i procedurama, a građaninu trebaju biti dostupna pravna sredstva zaštite njegovih prava.
Zato se postavljaju pitanja:
Tko donosi pravo?
Tko ga primjenjuje?
Tko kontrolira vlast?
Kako se građanin može zaštititi od nezakonitog postupanja?
Jesu li svi jednaki pred zakonom?
7. Ustav i hijerarhija pravnih normi
Pravni sustav nije skup nepovezanih pravila.
Postoji hijerarhija pravnih akata i normi. U hrvatskom pravnom poretku Ustav predstavlja temeljni pravni akt na kojem se temelje ostali zakoni.
Pravni sustav zato možemo promatrati kao:
Ustav → zakoni → podzakonski akti → pojedinačni pravni akti → primjena prava.
Takva struktura omogućuje veću pravnu sigurnost i predvidljivost.
8. Prava, obveze i odgovornost
Pravo ne govori samo o pravima.
Pravni odnosi uključuju i:
prava + obveze + ovlasti + odgovornosti + pravne posljedice.
Ako osoba ima određeno pravo, često postoji i druga strana koja ima odgovarajuću obvezu.
Anqvadropologijsko pravo zato promatra ravnotežu između:
što čovjek može zahtijevati od društva i što društvo može zahtijevati od čovjeka.
9. Pravni postupak
Pravo se ne ostvaruje samo postojanjem zakona.
Potrebne su institucije i postupci kroz koje se pravo primjenjuje.
Pravni akti proizvode pravne posljedice, odnosno mogu mijenjati prava, ovlasti i obveze pojedinih subjekata.
Zato su važni:
-
- sudovi,
- upravna tijela,
- odvjetništvo,
- policija,
- javno bilježništvo,
- pravobraniteljske institucije,
- druga tijela javne vlasti i
- različiti oblici pravne zaštite.
10. Pravo i pravda
Jedno od najdubljih pitanja prava jest odnos zakonitosti i pravde.
Nije dovoljno pitati:
„Je li nešto propisano?”
Potrebno je razmišljati i o pitanjima:
„Je li postupak zakonit?”
„Jesu li prava zaštićena?”
„Je li postupanje jednako prema usporedivim slučajevima?”
„Je li odluka obrazložena?”
„Postoji li mogućnost pravne zaštite?”
Time se pravo povezuje s filozofijom, etikom i teorijom pravde.
11. Društvo i promjena prava
Društvo se mijenja, pa se mijenja i pravo.
Nove tehnologije, umjetna inteligencija, digitalno poslovanje, promjene obiteljskih odnosa, zaštita osobnih podataka, okoliš i novi oblici rada stvaraju pravna pitanja koja raniji propisi nisu uvijek mogli predvidjeti.
Zato pravo nije potpuno statičan sustav.
Društveno-normativno anqvadropologijsko pravo proučava kako:
društvena promjena → stvara nove probleme → stvara potrebu za novim normama → mijenja pravni sustav.
12. Pravo i društvena uključenost
Pravo može biti sredstvo društvene zaštite.
Posebno je važno da osobe koje se nalaze u nepovoljnijem položaju mogu ostvariti svoja prava i dobiti učinkovitu pravnu zaštitu.
To uključuje pitanja:
jednakosti,
nediskriminacije,
dostojanstva,
pristupa pravdi,
socijalne sigurnosti,
zaštite ranjivih skupina i
jednakog postupanja pred institucijama.
Pravo tada ne djeluje samo kao sustav zabrana i sankcija, nego i kao instrument zaštite pojedinca.
13. Anqvadropologijska interdisciplinarnost
Društveno-normativno anqvadropologijsko pravo povezuje pravo s drugim područjima:
pravo + politologija + sociologija + psihologija + pedagogija + logopedija + filozofija + povijest + ekonomija + komunikologija + informatika.
Pravni problem zato često nije samo pravni problem.
Primjerice, radni spor može istodobno imati:
pravnu + ekonomsku + psihološku + socijalnu + komunikacijsku dimenziju.
Obiteljski spor može imati:
pravnu + pedagošku + psihološku + socijalnu dimenziju.
Digitalni kriminal može imati:
pravnu + informatičku + ekonomsku + sigurnosnu dimenziju.
Anqvadropologijski pristup pokušava povezati te perspektive.
14. Digitalno pravo i umjetna inteligencija
Digitalno društvo stvara nova pravna pitanja.
Umjetna inteligencija, algoritmi, digitalni identiteti, osobni podaci, autorska prava, elektronički ugovori i kibernetička sigurnost mijenjaju način na koji čovjek ostvaruje prava i obveze.
Zato se postavljaju nova pitanja:
Tko je odgovoran za odluku umjetne inteligencije?
Kako zaštititi osobne podatke?
Kako zaštititi autorstvo?
Kako spriječiti diskriminaciju algoritama?
Kako osigurati ljudski nadzor nad automatiziranim sustavima?
Pravo se tako mora razvijati zajedno s tehnologijom.
15. Temeljna formula
Društveno-normativno anqvadropologijsko pravo može se sažeti u slijed:
čovjek → društveni odnos → vrijednost → norma → pravo → institucija → postupak → odluka → odgovornost → pravda.
Njegov cilj nije samo znati što piše u zakonu, nego razumjeti:
zašto norma postoji,
koga štiti,
kome daje ovlast,
kome nameće obvezu,
kako se primjenjuje i
kakve posljedice ima za čovjeka i društvo.
Ovaj koncept nije zamišljen kao zamjena za postojeću pravnu znanost, nego kao autorski interdisciplinarni okvir koji pravo povezuje s proučavanjem čovjeka, društva, politike, psihologije, pedagogije, ekonomije, komunikacije i tehnologije.
Temeljno pitanje društveno-normativnog anqvadropologijskog prava zato glasi:
Kako izgraditi pravni poredak koji istodobno uređuje društvene odnose, ograničava samovolju moći, štiti prava čovjeka, omogućuje odgovornost i pridonosi pravednom društvu?
Upravo na spoju čovjeka, društva, norme, prava, institucije, odgovornosti i pravde nalazi se prostor društveno-normativnog anqvadropologijskog prava.